Kako bi upotpunili zimske aktivnosti prvu nedjelju travnja odlučili smo iskoristiti za posjet Trstu i tamošnjem Speleovivariumu, Muzeju mora te akvariju. Najveće iznenađenje bila je informacija da je svake prve nedjelje u mjesecu besplatan ulaz u sve muzeje i Trstu i okolici čime smo svakako prištedili pokoji euro na ulaznicama.

Prvi u planiranom obilasku bio je Speleovivarij – Speleovivarium Erwin Pichl. Radi se o muzeju posvećenom speleologiji i smještenom u bunkeru iz razdoblje drugog svjetskog rata. Postava okuplja eksponate iz raznih razdoblja razvoja speleologije, diorame kojima se dočarava aktivnosti speleologa kao prezentacija rada speleoloških udruga na širem području Trsta uključujći i urbanu speleologiju koja je kod naših domaćina očito veoma razvijena.

Svakako najzanimljiviji dio postave predstavlja vivarij životinjskih vrsta koji uključuje predstavnike vrsta troglofaune iz raznih dijelova svijeta. A među predstavljenima svakako valja istaknuti čovječju ribicu (Proteus anguinus) te slijepu slatkovodnu ribu Anoptichthys jordani znanu i kao špiljska tetra koja obitava u speleološkim objektima u Meksiku.
Slijedeći u našem obilasku bio je Muzej mora (Museo del mare)  sa svojom bogatom postavom posvećenom razvoju brodarstva, navigaciji te životu na obali Jadrana.
Naišli smo na modele različitih plovila uključujući batanu, leuta i guc koji i dandanas krase naš Jadran.
Povijesne tehnike ribolova kao uporaba svjetla u lovu na malu plavu ribu, mreže potegače, te mreže stajaćice ali i uzgoj riba i školjaka prikazani su pomoću brojnih diorama.

Valja posebno istaknuti sobu posvećenu Guglielmu Marconiu i njegovoj Elettri sa originalnim eksponatima sa broda, od kojih su svakako najimpozantnija dva rebra same Elettre postavljena u dvorištu muzeja zajedno sa njezinim sidrom. U dvorištu nalazimo još i brojna sidra različitih tipova iz razdoblja od kraja 1700-tih do sredine 1900-tih.

Tršćanski akvarij, nažalost je u procesu obnove dijela postave te nije u punoj izložbenoj snazi, ali i dalje okuplja najvažnije ribe koje susrećemo u Jadranu, ali i svjetskim morima. Svojom je veličinom ipak znatno manji od našeg Pulskog akvarija, ali iznenađuje bogatom i neočekivanom zbirkom gmazova, prvenstveno zmija otrovnica u terarijskom dijelu. Neslužbeno doznajemo kako dio životinja potječe od zapljena u ilegalnom uvozu.

Što se pak nama zanimljivijeg dijela tiče u pet najvećih bazena predstavljeni su tipični biotopi sjevernog Jadrana s uzgajalištima dagnji, umjetnim grebenima, olupinama i pristaništima, a u manjim bazenima žive vrste tipične za Jadran i Sredozemno more uključujući jastog, hlap, rakovice, orade, brancini, murina, jegulja, golub, cipli, trlje, morska mačka i brojni drugi.